preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
e-Dnevnik

 

Brojač posjeta
 
Vijesti

Učenje padeža u obrnutoj učionici

Učenici 5.a razreda Osnovne škole „Sveti Matej“ Viškovo tijekom mjesec dana učili su o sklonidbi imenica radeći u obrnutoj učionici.


Knjiga Fenomenalno učenje iz Finske autorice Kirsti Lonka potaknula me je da sa svojim učenicima na mjesec dana radim u obrnutoj učionici čiji je cilj poticati autonomiju učenika, intrinzičnu motivaciju i slobodu izbora. Umjesto klasičnog poučavanja tijekom kojeg na nastavnim satovima „prenosimo“ učenicima znanje o predmetu i zadajemo zadatke za vježbu kod kuće, u obrnutoj učionici učenici na satove dolaze tako što su prethodno samostalno proučili nove sadržaje, a na satu uz podršku učitelja i vršnjaka primijenili naučeno i produbili svoje znanje. U središtu je ovakvog načina poučavanja učenik koji sam bira vrijeme i način proučavanja novih sadržaja, a tijekom nastave uvježbava nove sadržaje, primjenjuje naučeno, postavlja pitanja, promišlja, osmišljava vlastite primjere, komentira s drugim učenicima…

Ove školske godine predajem trima odjeljenjima petih razreda pa je trebalo odlučiti koje sadržaje ću odabrati za rad u obrnutoj učionici, hoću li je provoditi u svim odjeljenjima ili samo jednom. Odlučila sam se za gramatičke sadržaje, točnije sklonidbu imenica jer sam za te sadržaje imala dosta digitalnih materijala. Odlučila sam obrnutu učionicu provoditi samo s učenicima 5.a razreda kojima sam razrednica i koji uvijek iz Hrvatskog jezika postižu slabije rezultate prilikom sumativnog vrednovanja od ostalih petih razreda kojima predajem. Željela sam napraviti usporedbu i vidjeti hoće li rezultati biti bolji koristeći se ovom suvremenom metodom.

Među učenicima je u početku bila nevjerica i blago negodovanje kod nekih jer nisu navikli na takav način rada, ali bacila sam ih u vatru i nisu imali izbora. Kako bi im bilo lakše, prvu nastavnu jedinicu odradili smo zajedno te sam im pokazala što trebaju činiti i kako se pripremiti za samostalno proučavanje novih sadržaja. Sve materijale poslala bih im preko aplikacije Teams. Uglavnom su to bile videolekcije koje nisu bile predugačke ili sam zadala da pogledaju jedan dio videolekcije ako je bila duža. Također sam im ponudila kao alternativu da koriste udžbenik. Tijekom proučavanja novih sadržaja trebali su po želji zapisati ono što smatraju važnim (ovdje sam im dala veliku slobodu i pustila ih da sami odluče što će i u kojoj mjeri zapisati), a na satu smo čitali njihove bilješke i komentirali ih. Uz bilješke savjetovala sam im da zapisuju eventualna pitanja i nejasnoće. Bili su stvarno odlični u tome. Pitanja su imala smisla, bila su konkretna i jasna te sam dobila bolju sliku o tome koje poteškoće učenici imaju prilikom usvajanja sadržaja vezanih uz sklonidbu riječi. Na satovima je bilo vrlo živo. Učenici su postavljali pitanja, a na njih bi uglavnom odgovarali drugi učenici. Uz to, tražila sam od učenika primjenu znanja, željela sam da mi daju svoje primjere, a ne one koji se spominju u videolekciji ili udžbeniku. Taj dio bio je najzahtjevniji i češće su griješili, ali su i učili na svojim pogreškama, ispravljali jedni druge, bili vrlo aktivni. Ovakav način rada dao je prostora i za dodatne sadržaje poput glasovnih promjena, duge i kratke množine, zbirnih imenica, imenica koje imaju samo jedninu ili množinu (singularia i pluralia tantum) itd. Takvi sadržaji nisu bili obvezni te su ih učenici tijekom provjere znanja mogli riješiti samo ako su željeli i to u obliku bonus zadataka.

Nakon rješavanja mnogobrojnih nastavnih listića, rasprava i igara, uslijedila je provjera znanja. Generalno, učenici kao razred nisu postigli bolje rezultate od ostalih odjeljenja, ali uočio se bolji rezultat kod nekih učenika. Odlični i vrlo dobri učenici i dalje su postizali dobre rezultate, sve zadatke odradili su na vrijeme i savjesno, bili su vrlo aktivni na satovima. Učenici koji su i prije bili neredoviti u izvršavanju obveza (a u razredu ih je dosta), uglavnom su i sada „zabušavali“ i nisu se pripremili za nastavu kako se od njih očekivalo. Kod petero učenika došlo je do veće pozitivne promjene. „Procvjetali“ su, javljali se, smišljali svoje primjere, a u pisanoj provjeri ostvarili bolje rezultate nego na prijašnjim ispitima. Zbog njih petero isplatilo se raditi obrnutu učionicu.

Nakon mjesec dana „neobičnih“ satova gramatike učenici su popunili anonimne ankete u kojima su zapisivali prednosti i nedostatke ovakvoga rada te općenito svoja zapažanja. Bilo je učenika koji su radije gledali videolekcije (65%) jer su se mogli vratiti na dio koji nisu razumjeli i ponovno ga pogledati, ali bilo je i dosta učenika (35%) koji su proučavali sadržaje koristeći udžbenik. Rekli su da im je tako lakše. Upravo je sloboda izbora velika prednost obrnute učionice. Neki učenici napisali su da je ovakav način rada zanimljiv, ali da im je bilo neobično raditi tako samo jedan dio gradiva i samo iz jednog predmeta. Predložili su da se tako radi iz svih predmeta tijekom cijele školske godine. Kao prednosti obrnute učionice uglavnom su isticali slobodu izbora, mir tijekom proučavanja novih sadržaja, samostalnost i više vremena za postavljanje pitanja i uvježbavanja na satu. Jedan je učenik napisao da je mogao uživati u prirodi i učiti. Kao nedostatke uglavnom su isticali da im ovakav način oduzima više vremena, da im je dosadno kad uče sami i radije bi slušali profesoricu, da im ponekad kasne poruke u Teamsima ili zaborave vidjeti Teamse. Kao nedostatak jedan učenik je istaknuo to da bi on želio odgovor na svoje pitanje dobiti odmah, a ne čekati sat da ga postavi. Na klasičnoj nastavi može odmah otkloniti sve nejasnoće postavljajući pitanje i bez problema pratiti nastavu dalje.

Zaključila sam da ovakav način rada odgovara nekim učenicima i da su bili uspješniji u ostvarivanju ishoda nego inače, ali i to da je naše društvo i naš školski sustav još uvijek prilično klasičan i sporo se događaju promjene. Da bismo to promijenili, ne smijemo odustati. Nije ni u Finskoj išlo sve glatko, a godinama je njihov obrazovni sustav jedan od najboljih u svijetu. Raditi obrnutu učionicu sa svojim 5.a razredom bilo je izazovno i zanimljivo, a bilo bi još bolje da nije bilo sumativnog ocjenjivanja kojim smo vrlo često svi koji sudjelujemo u procesu obrazovanja previše opterećeni. Nažalost, i dalje je u našem sustavu ocjena vrlo važna, iako svi dobro znamo da nije mjerilo znanja. Od obrnute učionice neću odustati, a nadam se da će je koristiti u što većem broju ostali učitelji.               Fotogalerija

Jasmina Mamula, prof.



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Milana Jakšić   datum: 15. 6. 2022.

Tražilica



Kalendar
« Lipanj 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji


Oglasna ploča

Korisni linkovi

Katalog knjižnice

           





preskoči na navigaciju